KOLIKO PLAĆAMO ZDRAVLJE?

Piše: mr. sc. Faruk Hadžić, dipl.oecc za zenskimars.com

Ako usporedimo ukupnu potrošnju u zdravstvu za 2019. godinu, te ako te izdatke poredimo sa iznosom jedne vakcine, onda se za taj navedeni iznos moglo nabaviti 96.062.721 vakcina.

U Bosni i Hercegovini se svake godine prikupi značajan iznos sredstava za finansiranje zdravstvenog sektora. Podaci Agencije za statistiku BiH^[1] pokazuju da su u 2019. godini ukupni izdaci za zdravstvo u BiH iznosili 3,19 milijardi KM što je 43,7% više nego u 2009. godini, kada su ukupni izdaci iznosili 2,22 milijarde KM. Ako se gleda prema strukturi, 70% izdataka čine javni izdaci, dok 30% se odnosi na privatne izdatke.

Zdravstveni sektor u BiH se finansira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak.

Ako podatke usporedimo za izdvajanjima kao procent bruto domaćeg proizvoda (BDP), onda se može vidjeti da je udio u zdravstvene potrošnje u BDP-u 9%. Prema izdacima za zdravstvo, kao procent BDP-a, Bosna i Hercegovina najviše izdvaja u odnosu na sve zemlje regiona. Podaci Svjetske banke iz 2018. godine ukazuju da je prosjek za Evropsku uniju 9,9%, dok su izdaci za Srbiju iznosili 8,5%, Crnu Goru, 8,4%, Hrvatsku 6,8%, Sjeverna Makedonija 6,5%, te Albanija 5,2%.^[2] Podaci za Kosovo nisu dostupni.

Izdaci za zdravstvo prema zemljama kao % BDP-a

Drugi dostupni podaci vezano za izdatke po glavi stanovnika pokazuju da sve zemlje regiona zaostaju za nivoom Evropske unije, koji iznosi 3.525 $. Najbliže prosjeku Evropske unije je Hrvatska sa izdacima po stanovniku od 1.014 $. Od ostalih zemalja sljedeća na rang listi je Crna Gora sa 731$, Srbija sa 617 $, Bosna i Hercegovina sa 540 $ i Albanija sa 274 $.

Izdaci za zdravstvo po glavi stanovnika po zemljama

Izdaci po jednoj osobi variraju između dva bh. entiteta.

Radi pojednostavljena, pripremljena je naredna tabela gdje su prikazani iznosi mjesečnog i godišnjeg doprinosa između dva entiteta. Radnik u FBiH više izdvaja iz svoje plate za finansiranje zdravstvenog sektora. Iako su iznosi minimalnih plata različito definisani u FBiH i RS-u, pod pretpostavkom da je 420 KM minimalan iznos plate, onda se vidi da radnik u FBiH izdvaja 31 KM više od radnika u RS-u. Najveći broj radnika u državi radi za neto platu od oko 600 KM. Pri ovom nivou plate, radnik u FBiH će mjesečno izdvojiti za finansiranje zdravstvenog sektora 151 KM za razliku od radnika u RS-u, koji će izdvojiti 109 KM.

Preračunato na godišnji nivo, prosječni radnik u privrednom sektoru Federacije, izdvaja godišnje 1.812 KM, dok radnik u RS-u 1.308 KM. U ove iznose nisu uračunate povremene i slobodne aktivnosti, ukoliko neki radnik ostvari dodatni angažman na koji je potrebno platiti dodatne doprinose, tako da ovi iznosi uključuju samo izdatke iz radnog odnosa.

Izdaci za doprinose prema iznosima plata

Dodatni problem za građane predstavlja plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovu ugovora o djelu i autorskih ugovora, gdje se plaćeni doprinos za zdravstvo ne može koristiti po bilo kojem osnovu, bez obzira da li osoba angažovana po osnovu ugovora o djelu ili autorskom ugovoru ima osiguranje po nekom od osnova.

Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je u 2019. godini prijavljeno 112.232 ugovora o djelu, kroz koji je prikazan prihod od 203,2 miliona KM i 9657 autorskih ugovora sa prikazanin prihodom od 22,8 miliona KM. Na iznose ovih ugovora se plaća dodatni doprinos za zdravstvo. Također, po osnovu prijavljenog dohotka iz inostranstva, u FBiH je 669 osoba prijavilo 17,3 miliona KM u 2019.^[3] godini, na koji su prema zakonu uplatili 4% iznosa za zdravstveno osiguranje koje se nisu mogli koristiti.

Pored direktnih izdataka za zdravstvo, postoje i indirektni izdaci koji si se ogledaju u prikupljenim akcizama na duhan, a koja se nenamjenski usmjeravaju u tekuću budžetsku potrošnju. Za razliku od poreza, iz kojih se mogu finansirati različite državne potrebe, akcize se namjenski uvode za pojedine proizvode, te bi se trebali i namjenski usmjeravati. Prethodno navedeni primjer akciza na duhan pokazuje da bi zdravstveni sektor imao dodatnih sredstava koji bi unaprijedio zdravstveni sektor u cjelini. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH^[4] pokazuju da je u periodu 2009. – 2020. po osnovu akciza na duhan prikupljeno oko 8,1 milijarda KM koja nije usmjerena u zdravstveni sektor već u tekuću budžetsku potrošnju.

Da je ovaj iznos namjenski usmjeren prema zdravstvenom sektoru u cijelosti, moglo se u ovom periodu izgraditi 163 nove bolnice, pod pretpostavkom da je cijena izgradnje jedne bolnice sa opremom u prosjeku 50 miliona KM, ili nabaviti 16.200 uređaja za magnetnu rezonancu pod pretpostavkom da cijena jednog uređaja košta 500.000 KM.

Posebno je potrebno istaći da je tokom pandemije COVID-19 zabilježen problem u nabavci vakcina za građane BiH. Iako se neformalno spominjano da će se vakcine naplaćivati, treba istaći da su građani vakcine već platili putem izdvajanja za doprinose, tako da vakcine i trebaju biti besplatne. Tokom marta ove godine, građani su upoznati da je Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine odabrala je dvije kompanije za nabavku vakcine protiv korona virusa, gdje je definisana cijena jedne doze od 17 eura.^[5]

Pod uslovom da je u pitanju ovaj iznos vakcine, to bi značilo da jedan radnik u FBiH, prijavljen na platu od 420 KM za nabavku vakcine treba izdvojiti 2,66% svog ukupnog godišnjeg izdatka za doprinos za zdravstvo. Što je veći iznos plate za koju radnik radi, time se smanjuje procentualni iznos izdvajanja. Ukoliko je radnik prijavljen na platu od 800 KM, za nabavku jedne vakcine je potrebno izdvojiti 1,35% ukupnog godišnjeg izdatka po osnovu doprinosa za zdravstvo.

Radi dodatne komparacije, ako usporedimo ukupnu potrošnju u zdravstvu za 2019. godinu, te ako te izdatke poredimo sa iznosom jedne vakcine, onda se za taj navedeni iznos moglo nabaviti 96.062.721 vakcina.

[1]https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/NHA_01_2019_Y1_1_BS.pdf

[2] https://data.worldbank.org/indicator/SH.XPD.CHEX.PC.CD?end=2018&locations=BA-HR-AL-EU-MK-ME-RS&start=2009&view=chart

[3]https://www.researchgate.net/publication/344508652_Uloga_i_polozaj_mikro_biznisa_u_BiH_u_svjetlu_pandemije_COVID-19

[4] http://www.new.uino.gov.ba/bs/Prihodi%202021

[5] https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2021/3/11/vlada-fbih-najavila-kupovinu-vakcina-sputnjik-v